Postovi

Kojeg bi časnog hrvatskog pravoslavca Kaštelani poslali u sabor?

     Tako je i podno Kozjaka protekla prva faza „superizborne“ 2024., a natpolovičnu izlaznost posljednjih parlamentarnih izbora na državnoj razini (62 %) popratila su i Kaštela. Prema privremenim rezultatima izbora glasovanju je pristupilo točno 19.857 Kaštelanki i Kaštelana ili 57.66 % – što znači oko 5 000 birača više u odnosu na izbore za sabor koji su održani 2020. godine! Tako je primjerice pobjedničku listu (s 37 % glasova) zaokružilo 7 277 kaštelanskih glasača, što opet iznosi tek petinu ukupnog biračkog tijela u Kaštelima (21.13 %). U kakofoniji različitih postizbornih podataka ističe se i jedna zanimljivost. Naime, među kandidatima treće liste po broju zadobivenih zastupničkih mandata (DP, PiP) u IX. izbornoj jedinici nalazimo i ime Predraga Mišića – vukovarskog branitelja i zagovornika hrvatske pravoslavne zajednice. Dok je Mišić na razini cijele jedinice zadobio 1 812 preferencijalna glasa, Kaštelani su ga zaokružili čak 285 puta, čime je Peđa u Kaštelima pretekao i Ivana Š
Objavi komentar
Pročitajte više

„Di si bia ’90.“ na izborima u Kaštelima!?

     Predstojeći izbori za 11. saziv sabora Republike Hrvatske – koji će se održati u srijedu 17. travnja 2024. – prilika su za podsjetnik na rezultate prvih slobodnih i višestranačkih izbora novije povijesti na području Kaštela. Riječ je o izborima koji su bili održani u dva kruga, 22. i 23. travnja te 6. i 7. svibnja 1990., dok su raspisani za tri vijeća sabora tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske (Društveno-političko vijeće, Vijeće općina i Vijeće udruženog rada). Tako je na izborima 1990., za razliku od posljednjih izbora za sabor održanih 2020. na kojima je izlaznost na državnoj razini bila tek 46,85 % (što znači da je biračko pravo iskoristilo manje od polovice biračkog tijela), u prvom krugu zabilježena rekordna izlaznost: 84.54 % (DPV), 84.09 % (VO) te 76.53 % (VUR). Visoka izlaznost, prema M. Klemečiću, svjedočila je o ogromnom značaju tadašnjih izbora. Budući da se taj postotak nakon 30 godina demokratskih procesa gotovo prepolovio, moglo bi se zaključiti kako je danas
Objavi komentar
Pročitajte više

Što je o Kaštelanima 1596. „izjavio” mletački providur Moro?

     I ove je godine, zahvaljujući Gradskoj knjižnici Kaštela, dodijeljena nagrada „Kaštelanska štorija” i to u svom jubilarnom (desetom!) izdanju. Dodjela navedene nagrade i ovaj se put održala povodom obilježavanja Dana grada Kaštela, a zanimljivo je kako je čak 67 literarnih radova nadahnutih Kaštelima ravnateljici knjižnice R. Dobrić pristiglo od autorica i autora iz cijele Hrvatske. Tako je i nagradu za najbolji literarni rad zaslužilo djelo jednog splitskog autora. Riječ je o proznom ostvaranju „Kaštelani za Klis” Petra Merčepa, inače pisca povijesnih romana „Max” i „Glagoljaš”. Tako Merčep jednu znamenitu povijesnu temu raspreda i u svom najnovijem djelu koje govori o Klisu i Kaštelima u periodu koje je kroz prošlost oba dalmatinska mjesta vjerojatno bilo i najburnije – dobu protuosmanlijskih ratova 16. i 17. stoljeća. Naime, kao što pisac u naslovu kaže, tada su upravo cijeli naraštaji Kaštelana bili uključeni u borbe za i oko Klisa! Od Petra Kružića do Ivana Albertija, kapetan
Objavi komentar
Pročitajte više

Kada je „pao“ vodometni trogodak u ljetogroznim Kaštelima?

     U okviru ovogodišnjeg Mjeseca hrvatskoga jezika zaključeno je i 18. kolo natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ, odnosno nagradu „Dr. Ivan Šreter“ koju od 2005. dodjeljuje časopis „Jezik“. Iako je bilo predloženo više od 300 riječi, nijedna nije dobila dovoljno glasova članova povjerenstva da bi bila nagrađena. Međutim, neke su zadobile pohvale, poput: utjecajnik (umjesto influencer), trogodak (umjesto hat trick/hattrick), vodomet (umjesto vaterpolo), dok bi riječ ljetogrozan predstavljala suprotnost izrazu zimogrozan. Šalu na stranu, hrvatski jezični izričaj se od svojih početaka prilagođavao postojećim prilikama – nekada utjecaju talijanizama na Jadranu, a turcizama, hungarizama i germanizama u unutrašnjosti, dok je danas riječ o općoj „invaziji“ anglizama koje svakodnevno „iščitavamo“: celebrity, influencer, second hand, hatt-trick, brainhood, memory stick…itd., pa neki autori govore i o našem suvremenom anglokrobotskom ili hrengleskom. Međutim, osvrt na jezičnu povijest pri
Objavi komentar
Pročitajte više

Kaštelanska Trećanica i Kozjak – „hrvatski Mount Rushmore“ ili…!?

     Krajem prošlog mjeseca (u četvrtak, 29. veljače) uz ostatke starohrvatske crkvice Sv. Marte već se po dvadeset i peti put održala manifestacija „Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću“, kojoj je začetak bio 1999. godine, a glavni cilj predstavljanje i čuvanje uspomene na bogatu prošlost tog antičkog i ranosrednjovjekovnog arheološkog lokaliteta. Međutim, najvažniji datum iz niza bijaćkih prohujalih stoljeća svakako je 4. ožujka 852. – kada je na tamošnjem tlu bila izdana glasovita Trpimirova darovnica. Stoga se i spomenuta manifestacija održava upravo uoči toga nadnevka, dok se važnost povelje koja je tada nastala sastoji u tome što u njoj po prvi put (uopće!) nalazimo pouzdano zabilježeno hrvatsko ime. Prema tome, ono što je za današnje Engleze prvi spomen Engleske (krajem 9. st.), a za današnje Švicarce prvi spomen doline Schwyz (po kojoj će cijela zemlja tek kasnije ponijeti svoje ime) godine 972., to je za Hrvate upravo 852. godina, dok su Bijaći mjesto gdje je taj prvi spomen nastao
Objavi komentar
Pročitajte više

Kako su Kaštelani 1585. nazivali svoj jezik?

     Od 21. veljače do 17. ožujka već cijelo desetljeće (od 2014.) održava se manifestacija Mjesec hrvatskoga jezika. Pokrenuo ju je današnji Institut za hrvatski jezik s ciljem jačanja svijesti svih govornika hrvatskoga jezika o važnosti očuvanja materinskoga jezika. Nedavno su ta nastojanja poduprta i Zakonom o hrvatskom jeziku kojeg je donio Hrvatski sabor na inicijativu Matice hrvatske. Tako taj akt, između ostalog, navodi i trodiobu hrvatskog jezika na čakavsko, kajkavsko i štokavsko narječje. Doista, prvi izričit spomen pojma hrvatskog jezika uopće nalazimo u okviru čakavskog narječja (Vinodolski zakon, oko 1288.), a sam izraz „jazikom hrvackim“ nalazimo zapisan u Istarskom razvodu (nastajao 1275. – 1395.). Od autora koji su pisali štokavskim tako ga prvi izričito naziva dubrovački pisac Dominko Zlatarić (1558.-1613.) kada prevodi neka antička djela: „iz veće tuđijeh jezika u hrvatski izložene“. Naposljetku, među kajkavskim piscima tako prvi postupaju Ivan Belostenec (oko 1594.-1
Objavi komentar
Pročitajte više

Koja poruka Kaštelanima stiže od Hrvata „sa sjevera Bačke“?

     Iako su po svojoj veličini drugi grad najveće županije u Republici Hrvatskoj (Splitsko-dalmatinske) rijetki su trenutci kada vijesti iz Kaštela zauzimaju naslovnice dnevnih novina, medijskih web portala ili uvodne minute televizijskih informativnih emisija. Međutim, tijekom posljednjeg tjedna dogodilo se upravo to: od spaljivanja glavnog „Krnje“ (s likom aktualnog predsjednika Srbije) na Pokladni utorak u Kaštel-Starom do današnjeg otvaranja radova na tunelu kroz Kozjak – koji će spajati Kaštela s autocestom u zaleđu. Sudbinu i peripetije oko dovršetka najnovijeg prometnog mega-zahvata u Dalmaciji (nakon otvaranja Pelješkog mosta) još ćemo pratiti, no „prašina“ koju su podigli magarac ovogodišnje kaštelanske pokladne verzije viteza Don Quijota od Manche (u liku A. Vučića) i (u puno manjoj mjeri) magarac njegovog štitonoše Sancha Panse (u liku V. Putina) već se slegla. Tako je u Srbiji „spaljivanje Vučića“ potaklo čak i diplomatsku prosvjednu notu, dok je ista u Hrvatskoj – očekiva
Objavi komentar
Pročitajte više